Jedno izvršno tijelo pravne osobe: funkcije i ovlasti
Jedno izvršno tijelo pravne osobe: funkcije i ovlasti

Video: Jedno izvršno tijelo pravne osobe: funkcije i ovlasti

Video: Jedno izvršno tijelo pravne osobe: funkcije i ovlasti
Video: The Biggest Countries In The World 2024, Svibanj
Anonim

Povelja LLC-a, čiji se uzorak smatra tipičnim za sve organizacije, sadrži ključne odredbe koje se odnose na aktivnosti tvrtke. Utvrđuje postupak poslovanja poduzeća, opisuje glavne aktivnosti, formulira prava i obveze sudionika. Istim se dokumentom utvrđuje pravni status jedinog izvršnog tijela pravne osobe. Razmotrite dalje što je to.

jedini izvršni organ pravne osobe
jedini izvršni organ pravne osobe

Opće informacije

Isključivo izvršno tijelo pravne osobe je, zapravo, posebna pozicija u poduzeću u kojem je građanin. Može stjecati i ostvarivati prava, snositi odgovornosti organizacije. U praksi se ta aktivnost prenosi na glavu. Statut LLC-a, čiji je uzorak predstavljen u članku, određuje opseg njegove nadležnosti i druga pitanja.

Regulatorni okvir

Pravnu regulaciju djelatnosti čelnika društva provode:

  1. FZ "O društvima s ograničenom odgovornošću".
  2. Zakon rada Ruske Federacije.
  3. FZ "O dioničkim društvima".
  4. Građanski zakonik Ruske Federacije.
  5. FZ "O državnoj registraciji pojedinačnih poduzetnika i pravnih osoba".
  6. Zakon br. 161 "O općinskim i državnim jedinstvenim poduzećima".

Građanski zakonik

Građanski zakonik utvrđuje da svaka organizacija prima svoja prava i snosi obveze preko svojih tijela. Djeluju na temelju odredbi zakona, drugih propisa, uključujući lokalne. Potonji, posebice, uključuju sastavnu dokumentaciju. Njime se utvrđuje postupak izbora ili imenovanja uprave društva. Ova je odredba sadržana u čl. 53 GK.

osnivač i izvršni direktor
osnivač i izvršni direktor

Specifična vodeća pozicija

Svaka pravna osoba treba imati svoje izvršno tijelo. To može biti jedan subjekt ili grupa građana. Nadležnost menadžmenta uključuje operativne aktivnosti, kontrolu i organizaciju poduzeća. On je taj koji prima prava i snosi odgovarajuće obveze tvrtke. Savezni zakon "O društvima s ograničenom odgovornošću" definira posebna pravila za upravljački aparat. Prije svega, odnose se na proceduru vođenja djelatnosti poduzeća. U čl. 32. st. 4. navedenog Saveznog zakona određeno je da vođenje tekućih poslova poduzeća obavlja jedini izvršni organ pravne osobe samostalno ili zajedno s kolegijalnim ustrojem. Svi subjekti uključeni u upravljački aparat društva odgovorni su glavnoj skupštini i nadzornom odboru. Jedan od njih bira rukovodstvo poduzeća. Osnivač, koji je ujedno i izvršni direktor, potpisuje ugovor s organizacijom. Od njeime potpisuje subjekt koji predsjeda skupštinom na kojoj je održan izbor. Statutom se to pravo može prenijeti na nadzorni odbor. Subjekt koji nije član organizacije također može djelovati kao vođa.

Direktor: autoritet

Voditelj tvrtke obavlja poslove u njeno ime. Za to nije potrebna punomoć. U skladu sa zakonom razlikuju se sljedeće ovlasti jedinog izvršnog tijela pravne osobe:

  1. Zastupanje interesa tvrtke, obavljanje djelatnosti u njeno ime, obavljanje transakcija.
  2. Izdavanje naloga za prijem zaposlenika u državu, njihovo otpuštanje i premještaj, primjenu mjera poticaja i stegovnih sankcija prema njima.
  3. Izdavanje punomoći koja daje pravo zastupanja u ime društva, uključujući i mogućnost zamjene.
  4. Ostale ovlasti koje nisu zakonom ili lokalnim aktima društva dodijeljene u nadležnost nadzornog odbora, glavne skupštine i kolegijalne upravljačke strukture poduzeća.
  5. o društvima s ograničenom odgovornošću
    o društvima s ograničenom odgovornošću

Posebni izbori

Postupak po kojem se osniva isključivo izvršno tijelo pravne osobe uređuje se lokalnim aktom društva. Izbor čelnika, kao i njegovo prijevremeno razrješenje s dužnosti, vrši skupština. U njegovu nadležnost spada i prijenos ovlasti ravnatelja na upravitelja, odobrenje potonjeg i sklapanje ugovora s njim. Odluke se donose većinomglasova. Poveljom se može odrediti i drugačiji broj. Istim dokumentom rješavanje navedenih pitanja može biti uvršteno u nadležnost nadzornog odbora.

Zamjena glave od strane upravitelja

Funkcije jedinog izvršnog tijela pravne osobe mogu se prenijeti na drugu organizaciju ili individualnog poduzetnika. Ova mogućnost je sadržana u čl. 42. Saveznog zakona br. 14. Do 1. srpnja 2009. postojalo je pravilo da su se ovlasti izvršnog tijela društva mogle prenijeti na upravitelja, ako je to izričito predviđeno lokalnim aktom. Ovaj uvjet je poništen saveznim zakonom br. 312.

AO pravila

Ustanovljeni su Saveznim zakonom br. 208. Kao iu prethodnom slučaju, upravljanje poslovima društva može obavljati jedan subjekt samostalno ili zajedno s odborom. Upravljački aparat odgovoran je upravnom odboru i glavnoj skupštini. Lokalnim aktom društva, kojim se predviđa zajedničko upravljanje, utvrđuje se nadležnost kolegijalnog ustroja. Jedini izvršni organ pravne osobe u ovom slučaju ima funkciju predsjednika.

status jedinog izvršnog tijela pravne osobe
status jedinog izvršnog tijela pravne osobe

Nadležnost šefa JSC

Predsjednik društva odlučuje o svim pitanjima vezanim za vođenje tekućeg rada društva. U njegovu nadležnost ne spadaju poslovi iz nadležnosti nadzornog odbora ili glavne skupštine. Čelnik društva bez punomoći zastupa njegove interese, u njegovo ime obavlja poslove, zapošljava zaposlenike, otpušta ih i premješta, daje upute i naloge kojiobavezno za sve zaposlenike.

Procedura za stvaranje izvršnog tijela u JSC

U skladu s općim pravilom, formiranje upravljačke strukture u poduzeću spada u nadležnost skupštine dioničara. Odlučuje i o prijevremenom razrješenju subjekta s dužnosti. U ovim postupcima sudjeluju vlasnici dionica s pravom glasa. Odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja prisutnih na sjednici. Ova pitanja također mogu biti u nadležnosti Nadzornog odbora.

Informacije u Jedinstvenom državnom registru pravnih osoba

Svi podaci jedinog izvršnog tijela pravne osobe moraju biti upisani u Jedinstveni državni registar. Ako se bilo koji podatak promijeni, upis u Jedinstveni državni registar pravnih osoba podliježe prilagodbi. Popis obveznih podataka koji se moraju unijeti u Jedinstveni državni registar definiran je čl. 5 Savezni zakon br. 129. To uključuje:

  1. Mjesto (adresa) stalnog izvršnog tijela poduzeća. U nedostatku, navode se podaci o subjektu koji ima pravo obavljati poslove u ime društva bez punomoći. Adresa je potrebna za kontaktiranje tvrtke. U slučaju kada tvrtka ima menadžera - građanina ili drugo poduzeće - naznačeno je mjesto stanovanja odnosno lokacija.
  2. Puni naziv, naziv radnog mjesta subjekta koji ima pravo obavljanja djelatnosti bez punomoći u ime organizacije. Dodatno se navode podaci putovnice ili drugog dokumenta koji potvrđuje identitet u skladu s postojećim zakonodavstvom. Ako je dostupan, TIN se upisuje u Jedinstveni državni registar pravnih osoba.
  3. podatke jedinog izvršnog tijela pravne osobe
    podatke jedinog izvršnog tijela pravne osobe

radni odnosi

Oni su regulirani Zakonom o radu Ruske Federacije. Radni odnosi s jedinim organom upravljanja uređuju se pogl. 43. Zakona. U čl. 273. Zakona o radu objašnjava pojam vođe. To je građanin koji, u skladu s regulatornim, uključujući i lokalne akte, upravlja poduzećem, obavlja funkcije njegovog izvršnog (jedinog) tijela.

Raskid ugovora o radu

Osim općih osnova, u čl. 278. Zakona o radu utvrđuju se dodatni uvjeti za raskid ugovora. To uključuje:

  1. Uklanjanje dužnosti čelnika poduzeća dužnika u skladu s odredbama zakona o stečaju (nesolventnosti).
  2. Usvajanje odluke o raskidu ugovora od strane ovlaštenog tijela organizacije ili vlasnika njezine imovine (njegova predstavnika). Prestanak radnog odnosa s čelnikom jedinstvenog poduzeća provodi tijelo koje imenuje vlasnik materijalne imovine, na način koji utvrđuje Vlada.
  3. Ostali razlozi predviđeni ugovorom.
  4. ovlasti jedinog izvršnog tijela pravne osobe
    ovlasti jedinog izvršnog tijela pravne osobe

Garancije za vođu

Prilikom raskida ugovora iz razloga predviđenih stavom 2. čl. 278. Zakona o radu, u nedostatku krivnje u radnjama / nečinjenju ravnatelja, mora mu se isplatiti naknada. Njegova vrijednost utvrđuje se ugovorom o radu. U tom slučaju iznos naknade ne može biti manji od tri putaprosječne mjesečne zarade. Ovo pravilo je utvrđeno čl. 279 TK. Po raskidu ugovora s čelnikom poduzeća, kao i zamjenikom direktora i načelnikom. računovođa zbog promjene vlasništva, novi vlasnik imovine društva dužan je ovim zaposlenicima isplatiti novčanu naknadu. Njegova vrijednost mora biti najmanje 3 puta veća od prosječne mjesečne plaće. Ovo pravilo je utvrđeno čl. 181 TK. Voditelj poduzeća ima pravo otkazati ugovor o radu prije roka. Ujedno je dužan o tome upozoriti vlasnika 1 mjesec unaprijed. Obavijest se daje u pisanom obliku.

Odgovornosti

Zakoni koji uređuju djelovanje organizacija definiraju odgovornost izvršnog tijela. Prilikom ostvarivanja svojih prava dužan je postupati razumno, isključivo u interesu poduzeća. Svi gubici nastali krivnjom upravitelja moraju se u cijelosti nadoknaditi. Financijska odgovornost izvršnog tijela utvrđena je čl. 277 TK. Upravitelj je odgovoran za stvarnu izravnu štetu nanesenu tvrtki. Izračun gubitaka nastalih kao rezultat njegovih radnji / nečinjenja provodi se u skladu s normama Građanskog zakonika. Vođa ne odgovara:

  1. Glasovao protiv odluke koja uzrokuje štetu.
  2. Nesudjelovanje na sastanku na kojem je donesena odluka, uslijed čega su nastali gubici.
  3. charter ooo uzorak
    charter ooo uzorak

Objašnjenja

Pri utvrđivanju osnova i stupnja odgovornosti čelnika, uobičajena pravila poslovnog prometa i dr.okolnosti od značajne važnosti. Materijalna naknada se daje samo ako se utvrdi krivnja subjekta. U 1. dijelu stavka 1. čl. 401. GZ-a, propisano je da je poslovođa koji nije izvršio ili neispravno ispunio obveze, odgovoran prema zakonu, osim u slučajevima kada su ugovorom ili drugim podzakonskim aktima predviđeni drugi razlozi. Subjekt se može proglasiti nevinim ako je poduzeo sve potrebne mjere, uz stupanj marljivosti i brige koji se od njega tražio, da isključi štetu. Prema stavku 4. čl. 401. Građanskog zakona, unaprijed sklopljen ugovor o ograničenju ili isključenju odgovornosti za namjerno neispunjenje obveze smatra se ništavim. U skladu sa zakonom, svaki od njegovih sudionika ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu štete koju je organizaciji prouzročio čelnik.

funkcije jedinog izvršnog tijela pravne osobe
funkcije jedinog izvršnog tijela pravne osobe

Pravila za primjenu sankcija na upravitelja

Prema zakonu, ova osoba podliježe odredbama stavka 3. čl. 401, osim ako su zakonom ili ugovorom predviđeni drugi uvjeti odgovornosti. Subjektu se primjenjuju odgovarajuće sankcije ako ne izvrši svoje obveze, osim ako dokaže da je njihovo ispunjenje bilo nemoguće iz valjanih razloga, okolnosti više sile (neizbježne i izvanredne pod određenim uvjetima). To ne može uključivati, na primjer, kršenje obveza od strane ugovornih strana, nedostatak potrebnih proizvoda na tržištu ili monetarnesredstva od samog dužnika.

Sankcije protiv kolegijalnog vodstva

Ako organizacijom upravlja više subjekata zajedno, oni su solidarno odgovorni. Sankcije se mogu primijeniti samo na one članove kolegijalnog menadžmenta koji su glasovali za odluku koja je rezultirala štetom za društvo. Suzdržani također snose odgovornost za gubitke.

Preporučeni: